Svjetski dan astme – 3. svibnja 2016. godine
03.05.2016.
Prvog utorka u mjesecu svibnju svake se godine obilježava Svjetski dan astme. Njegovim se obilježavanjem nastoji osnažiti svijest o ovoj bolesti i unaprijediti briga za osobe oboljele od astme.
Astma je kronična upalna bolest dišnih putova (bronha) koja nastaje međudjelovanjem upalnih stanica našeg imunološkog sustava, upalnih posrednika kao što su histamin, leukotrieni i prostaglandini te tkiva i stanica dišnih putova. Unatoč djelomičnom preklapanju, astmu možemo podijeliti u dvije velike kategorije - alergijsku, za koju je karakteristična atopija (nasljedna sklonost alergijama) i povišena razina IgE protutijela, te nealergijsku astmu, koja se javlja u osoba bez dokazane atopije ili specifičnih vanjskih pokretača.
Najčešći pokretači astme su virusne infekcije, alergeni poput grinja kućne prašine (u posteljini, tepisima, tapeciranom namještaju), peludi, plijesni i gljivica, duhanski dim, onečišćenje zraka, tjelesni napori, stres i jaki emocionalni podražaji, kao i kemijski iritansi. Nakon izlaganja određenim pokretačima, dišni se putovi zbog spazama mišića, čepova sluzi i naticanja sluznice sužavaju, a protok zraka je otežan. Tako se pojavljuju tegobe poput napadaja suhog kašlja, osjećaja nedostatka zraka te pritiska u prsnom košu uz osjećaj napuhnutosti pluća, osobito noću odnosno rano ujutro.
Napadaji astme mogu biti povremeni te između njih može doći do potpune remisije bolesti. Ipak, upala dišnih putova je kronično prisutna te stoga astma obično zahtijeva dugotrajnu terapiju, što za mnoge bolesnike znači svakodnevno uzimanje osnovnih lijekova. Premda se astma ne može izliječiti, prikladnom terapijom može se postići dobra kontrola bolesti bez noćnih i dnevnih simptoma, uz postupno smanjivanje ili ukidanje lijekova. Uz adekvatno liječenje oboljeli od astme mogu voditi normalan i aktivan život.
U liječenju astme primjenjuju se razni lijekovi. Povremena astma može se liječiti simpatomimeticima (lijekovima koji stimuliraju središnji živčani sustav) kratkog djelovanja, kao što je salbutamol, prigodom pojave simptoma ili prije izlaganja pokretačima. Blaga trajna astma zahtijeva primjenu srednje visokih doza inhalacijskih kortikosteroida (ICS), a može se dati i antagonist leukotrijenskih receptora (LTRA) pod nazivom montelukast (leukotrijeni su tvari koje uzrokuju suženje i oticanje dišnih putova u plućima). Umjerena trajna astma liječi se kombinacijom srednjih doza ICS-a i simpatikomimetika dugog djelovanja (LABA) u jednom raspršivaču, dok se u teškoj trajnoj astmi primjenjuje kombinacija visokih doza ICS-a i LABA-e u jednom raspršivaču. U slučaju neadekvatne kontrole bolesti, dodaje se sustavni kortikosteroid te treba razmotriti uvođenje lijekova iz skupine antikolinergika, teofilina s produljenim oslobađanjem odnosno LTRA-e.
Lijekovi koji se primjenjuju u liječenju astme se, prema ATK klasifikaciji, ubrajaju u terapijsku skupinu lijekova za liječenje opstruktivnih bolesti dišnih putova (R03). Prema HALMED-ovim podacima o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj u 2014. godini, lijekovi za liječenje opstruktivnih bolesti dišnih putova bili su 14. najčešće primjenjivana skupina lijekova, ako se potrošnja izražava u definiranim dnevnim dozama na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan), odnosno 7. po redoslijedu skupina lijekova, ako se potrošnja izražava financijski, u kunama. Pritom su, primjerice, gore spomenuti lijekovi za liječenje astme teofilin i salbutamol u 2014. godini bili 49. odnosno 50. po redoslijedu na popisu najkorištenijih lijekova prema definiranim dnevnim dozama na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan).
Obilježavanje Svjetskog dana astme inicirala je Globalna inicijativa za astmu (eng. Global Initiative for Asthma - GINA), međunarodna organizacija koja je 1993. godine nastala u suradnji američkog Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv (eng. National Heart, Lung and Blood Institute - NHLBI) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
