Novosti i edukacije

Svjetski dan moždanog udara, 29. listopada 2016. godine

27.10.2016.

Počevši od 2006. godine, Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada sa svrhom osvješćivanja javnosti o moždanom udaru koji - prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) - svake godine u svijetu doživi oko 15 milijuna ljudi. Također, procjenjuje se da približno 6,7 milijuna ljudi godišnje umire od posljedica moždanog udara, a budući da predstavlja i vodeći uzrok invaliditeta u odraslih, riječ je o jednom od velikih globalnih javnozdravstvenih problema. Obilježavanjem ovog dana nastoji se pobliže upoznati javnost s čimbenicima rizika za nastanak moždanog udara i s važnošću prevencije moždanog udara kao i pravovremenog liječenja te rane rehabilitacije osoba koje su doživjele moždani udar.

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije. Poremećaj cirkulacije dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, što uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila te rezultira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Moždani udar je u oko 85 % slučajeva ishemijski - uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju - dok je u približno 15 % slučajeva hemoragijski, odnosno moždani udar uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo.

U najčešće simptome moždanog udara ubrajaju se utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge (osobito ako je zahvaćena jedna strana tijela), poremećaji govora, naglo zamagljenje ili gubitak vida (osobito ako zahvaća jedno oko ili polovicu vidnog polja), naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže odnosno koordinacije te omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu odnosno iznenadni padovi. Moždanom udaru može prethoditi tranzitorna ishemijska ataka (TIA) - kratkotrajni i prolazni poremećaj čiji simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povlače unutar 24 sata. U osoba koje su imale TIA-u znatno je povećan rizik nastanka moždanog udara, stoga je potrebna detaljna neurološka obrada kako bi se utvrdio njezin uzrok.

Moždani udar je hitno medicinsko stanje te zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Ponekad je prije same dijagnoze potrebno stablizirati bolesnika. Kliničkim pregledom valja utvrditi je li riječ o ishemijskom ili hemoragijskom moždanom udaru, budući da specifično liječenje ovisi o vrsti moždanog udara, a potrebno je učiniti i dodatne pretrage kako bi se utvrdilo postoji li još neki od pratećih sistemskih poremećaja (npr. vrućica, dehidracija, hipoksija, hiperglikemija, hipertenzija), koje također valja korigirati. Nakon završenog akutnog liječenja moždanog udara, bolesnici s preboljenim moždanim udarom trebaju započeti program rehabilitacije, a valja poduzeti i aktivnosti s ciljem smanjivanja odnosno uklanjanja čimbenika rizika za nastanak moždanog udara kako bi se spriječilo njegovo ponavljanje.

Dok na neke čimbenike rizika - kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe - nije moguće utjecati, na mnoge od njih ipak je moguće djelovati i tako smanjiti njihov utjecaj na mogući nastanak moždanog udara. U najpoznatije čimbenike rizika na koje se može utjecati, a povezani su s načinom života, ubrajaju se pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i debljina. Čimbenike rizika predstavljaju i neke bolesti čijim se adekvatnim liječenjem također može smanjiti rizik od moždanog udara - primjerice, povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji srčanog ritma, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi i značajno suženje karotidnih arterija.

Svjetski dan moždanog udara aktivno se obilježava i u Hrvatskoj. Tako Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba u suradnji s Klinikom za neurologiju Kliničkog bolničkog centra "Sestre milosrdnice" - koja je Referentni centar za neurovaskularne bolesti te Referentni centar za dijagnostiku i liječenje akutne i kronične boli Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske - organizira obilježavanje ovog zdravstvenog dana u subotu, 29. listopada 2016. godine, na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu od 10 do 12 sati.

Na vrh stranicePovratak