Međunarodni dan epilepsije i Nacionalni dan oboljelih od epilepsije
10.02.2017.
Međunarodni dan epilepsije, koji su 2015. godine inicirale međunarodne organizacije International Bureau for Epilepsy (IBE) i International League Against Epilepsy (ILAE), diljem svijeta se obilježava drugog ponedjeljka u veljači, te će se ove godine obilježiti 13. veljače. U našoj je zemlji, pak, 14. veljače Nacionalni dan oboljelih od epilepsije. Ovi zdravstveni dani posvećeni su osvješćivanju javnosti o epilepsiji, koja se ubraja u najčešće neurološke bolesti i od koje u svijetu boluje približno 50 milijuna osoba, a u Hrvatskoj oko 40 tisuća osoba. Dodatno, epilepsija, koja pogađa pripadnike svih dobnih skupina, predstavlja i ozbiljno društveno pitanje, budući da se zbog načina na koji se manifestira u mnogim dijelovima svijeta i danas na nju gleda s nerazumijevanjem. Stoga je osobito važno javnost pobliže upoznati s epilepsijom i potrebama osoba koje od nje boluju, kako bi se unaprijedila kvaliteta njihova života te njihova uključenost u društvo.
Epilepsija predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore, koje iz različitih razloga postaju pretjerano podražljive te sinkrono izbijaju električne impulse, što se klinički očituje kao epileptički napadaj. Uzroci epilepsije mogu biti raznoliki, uključujući infekcije, traume, ciste, vaskularne i neurološke poremećaje, prekomjerno konzumiranje alkohola odnosno droga te ostale uzroke, a u manjem broju slučajeva bolest može imati i nasljednu osnovu. Ipak, uzrok epilepsije nerijetko ostaje neprepoznat.
Epileptički napadaj vidljiva je manifestacija epilepsije te se očituje kao iznenadna epizoda poremećene motorike, senzibiliteta, ponašanja, percepcije, a u određenom broju slučajeva i poremećaja svijesti. Epileptički napadaji dijele se u dvije osnovne skupine: generalizirane (s potpunim poremećajem svijesti) i parcijalne (s djelomičnim poremećajem svijesti ili bez njega). Od generaliziranih napadaja najčešći su veliki napadaji (grand-mal) s potpunim gubitkom svijesti i grčevima mišića, pri čemu osoba često poplavi, ugrize se za jezik i pomokri se, te tzv. mali napadaji (apsans), koji se najčešće javljaju u dječjoj dobi, a očituju se kratkotrajnim prekidom dotadašnje aktivnosti, zagledavanjem u neki predmet i kratkotrajnom odsutnošću. Druga velika skupina su tzv. parcijalni napadaji koji mogu biti popraćeni djelomičnim poremećajem svijesti ili bez njega, a način na koji se manifestiraju ovisi i o lokalizaciji epileptičkog žarišta (kočenje i grčenje zahvaćenih mišića, poremećen osjet itd.).
Dijagnoza epilepsije postavlja se na temelju detaljne anamneze, neurološkog pregleda i elektroencefalografskog snimanja (EEG) - osnovne dijagnostičke pretrage koja upućuje na funkcionalna neurofiziološka zbivanja u mozgu. Premda liječenje uzroka epilepsije - ako je on otkriven i može se otkloniti - može zaustaviti pojavu napadaja, epilepsija u pravilu zahtijeva cjeloživotno liječenje, pri čemu oboljeli mogu ostvariti visoku kvalitetu života ako se pridržavaju liječničkih uputa. Danas se ova bolest u više od dvije trećine bolesnika može dobro kontrolirati lijekovima - antiepilepticima. U ostalim slučajevima, u kojima se dostupnom antiepileptičkom terapijom ne može postići zadovoljavajuća kontrola epileptičkih napadaja, ponekad se primjenjuje neurokirurško liječenje - primjerice, mikrokirurški zahvati ili implantacija vagusnog stimulatora, kojim se postiže redukcija epileptičkih napadaja.
Prema HALMED-ovim podacima o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj u 2015. godini, antiepileptici (ATK skupina N03) su bili 24. najčešće primjenjivana skupina lijekova prema potrošnji izraženoj u definiranim dnevnim dozama na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan), odnosno 18. po redoslijedu skupina lijekova prema financijskoj potrošnji u kunama. Premda se antiepileptici u najvećoj mjeri primjenjuju u liječenju epilepsije, neki od ovih lijekova se, u manjoj mjeri, primjenjuju i u drugim indikacijama - primjerice, u liječenju neuropatske boli (gabapentin, pregabalin), bipolarnog poremećaja (lamotrigin, valproična kiselina) te generaliziranog anksioznog poremećaja (pregabalin).
U povodu Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije, Hrvatska udruga za epilepsiju u utorak, 14. veljače, u 16 sati organizira prigodno okupljanje svojih članova i svih zainteresiranih, na kojem će liječnici koji volontiraju u ovoj udruzi održati nekoliko predavanja na temu "Živjeti s epilepsijom".
