Obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o bolestima štitnjače
18.05.2017.
Međunarodni dan svjesnosti o bolestima štitnjače obilježava se svake godine 25. svibnja. Ovaj međunarodni zdravstveni dan je 2007. godine inicirala Svjetska udruga asocijacija za bolesti štitnjače (Thyroid Federation International), a počeo se obilježavati 2008. godine. Svrha obilježavanja Međunarodnog dana svjesnosti o bolestima štitnjače jest osnaživanje svijesti o važnosti zdravlja štitnjače te potrebi preventivnih pregleda i važnosti ranog otkrivanja poremećaja i bolesti štitnjače, budući da se na taj način mogu izbjeći neugodne tegobe i opasne komplikacije. Poteškoće vezane uz štitnjaču predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem te mogu nepovoljno utjecati na kvalitetu života osoba koje su njima pogođene, ali i uzrokovati značajne poremećaje zdravstvenog stanja. Takve su poteškoće dijagnosticirane u 300 milijuna osoba diljem svijeta, no pretpostavlja se kako je stvarni broj osoba koje od njih pate više no dvostruko veći. Poremećaji i bolesti štitnjače česti su i u Hrvatskoj, koja je i jedna od zemalja s najvećom incidencijom raka štitnjače u svijetu (10/100.000 stanovnika godišnje).
Štitnjača je najveća endokrina žlijezda (žlijezda s unutarnjim lučenjem) u našem tijelu. Smještena je na donjem prednjem dijelu vrata - ispod grkljana, a ispred dušnika - te se sastoji od dva režnja povezana središnjim, suženim dijelom. Osnovna je funkcija štitnjače proizvodnja hormona trijodtironina (T3) i tiroksina (T4), koji se krvlju prenose do gotovo svih tkiva te štitnjača putem njih utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Hormoni štitnjače pomažu tijelu u iskorištavanju energije i regulaciji topline te omogućuju ispravan rad mozga, srca, mišića i ostalih organa.
Problemi sa štitnjačom mogu biti u rasponu od malih povećanja ove žlijezde, koja ne zahtijevaju liječnički tretman, do po život opasnih tumora. Poremećaji u radu štitnjače koje valja liječiti najčešće se odnose na abnormalnu proizvodnju hormona. Riječ je o hipertireozi (pojačana aktivnost štitnjače) te, znatno češćoj, hipotireozi (smanjena aktivnost štitnjače).
Najčešći uzroci hipertireoze su Gravesova (Basedowljeva) bolest, odnosno vrsta hiperfunkcije štitnjače koja se naziva i difuzna toksična guša, te adenom štitnjače. Bolesnici s hipertireozom suočeni su s gubitkom tjelesne težine premda jedu normalno, kao i s anksioznošću, razdražljivošću, visokim brojem otkucaja srca (često i više od 100 otkucaja u minuti), izbuljenim očima, drhtanjem ruku, slabošću, ispadanjem kose, čestom stolicom, brzim rastom noktiju, tankom i glatkom kožom, pojačanim znojenjem i pojačanim menstrualnim krvarenjima. Neliječena hipertireoza može dovesti do aritmije (nepravilni ritam kontrakcija srčanog mišića) i do srčanog udara. Uz to, u trudnoći može uzrokovati intrauterini zastoj u rastu ploda te dovesti do prijevremenog poroda ili pobačaja, dok u žena u postmenopauzi povećava rizik od osteoporoze i prijeloma kostiju.
Hipotireozu najčešće uzrokuju nedostatak joda u hrani, autoimune bolesti te neki tumori. U simptome hipotireoze ubrajaju se umor, pospanost odnosno slabost, nepodnošenje hladnoće, poremećaj pamćenja, povećanje ili smanjenje tjelesne težine bez obzira na primjenu dijete i tjelovježbe, depresija, opstipacija, poremećaj menstrualnog ciklusa, problemi s plodnošću, bolovi u zglobovima i mišićima te tanka i lomljiva kosa i nokti odnosno suha koža. Dugoročne komplikacije hipotireoze mogu biti vrlo ozbiljne, kao što su, primjerice, vrlo nizak broj otkucaja srca koji može dovesti i do kome, povišeni krvni tlak i povišena razina kolesterola. Navedene komplikacije predstavljaju značajne faktore rizika za nastanak ateroskleroze i bolesti srca, neplodnosti i Alzheimerove bolesti.
Osobe zabrinute zbog mogućeg poremećaja rada štitnjače trebale bi posjetiti liječnika, koji krvnim pretragama može odrediti razinu hormona T3 i T4 u krvi, kao i razinu tireotropina (TSH), hormona hipofize koji potiče štitnjaču na izlučivanje njezinih hormona. Za postavljanje preciznije dijagnoze, liječniku je na raspolaganju i niz drugih dijagnostičkih postupaka, kao što su ultrazvuk, CT, MR i scintigrafija štitnjače te citološka punkcija štitnjače.
Danas se hipertireoza i hipotireoza liječe vrlo uspješno. Cilj liječenja je postizanje eutireoze, tj. normalne razine hormona u krvi. Kod liječenja hipertireoze nastoji se smanjiti razina hormona štitnjače u krvi, što se postiže operativnim odstranjenjem štitnjače, primjenom radioaktivnog joda, koji onemogućava sintezu hormona, odnosno primjenom antitireoidnih lijekova. Kod liječenja hipotireoze koriste se, pak, sintetski nadomjesci za hormone štitnjače. Prema HALMED-ovim podacima o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj u 2015. godini, lijekovi za liječenje bolesti štitnjače (ATK skupina H03) bili su 17. najčešće primjenjivana skupina lijekova prema potrošnji izraženoj u definiranim dnevnim dozama na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan), odnosno 58. po redoslijedu skupina lijekova prema financijskoj potrošnji.
U svrhu boljeg razumijevanja razine svjesnosti o poremećajima rada štitnjače i njihovim simptomima, početkom 2017. godine provedeno je međunarodno istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 6.000 žena iz sedam zemalja. Između ostaloga, cilj istraživanja bio je otkriti jesu li ispitanice svjesne da uobičajeni simptomi koji se često pripisuju današnjem užurbanom načinu života, a koji nerijetko odlikuju svakodnevni stres, nedostatak odmora, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost te pretjerana konzumacija kave i alkohola, mogu također biti simptomi poremećaja rada štitnjače. Gotovo polovica ispitanica je neke od tih simptoma, kao što su svakodnevni osjećaj umora i tromosti, osjećaj nemira te poteškoće sa spavanjem, pripisala ponajprije takvom načinu života, a tek je manji broj ispitanica iskazao svijest da i nesposobnost koncentracije odnosno nedostatak interesa i nemotiviranost mogu biti simptomi poremećaja rada štitnjače. Valja naglasiti kako uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, dovoljno odmora te redukcija stresa mogu pridonijeti ravnoteži organizma, a time i zdravlju štitnjače. Zanimljivo je i da dvije trećine sudionica istraživanja nisu bile svjesne kako poremećaji štitnjače, osobito hipertireoza, znatno češće pogađaju žene no muškarce, dok činjenica da gotovo trećina ispitanica nije znala objasniti što su poremećaji štitnjače upućuje na nužnost dodatne edukacije javnosti.
Međunarodni dan svjesnosti o bolestima štitnjače obilježava se i u našoj zemlji. Tako Hrvatska udruga za bolesti štitnjače ovim povodom organizira događanje koje će se, uz moto "To nisam ja, to je moja štitnjača", održati u subotu, 20. svibnja 2017. godine s početkom u 10 sati na zagrebačkom Trgu Petra Preradovića.
