PRAC preporučio da se metilprednizoloni koji se primjenjuju u obliku injekcije a sadrže laktozu ne smiju primjenjivati u bolesnika alergičnih na proteine kravljeg mlijeka
14.07.2017.
Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA) završilo je arbitražni postupak za lijekove čija je djelatna tvar metilprednizolon a koji se primjenjuju u obliku injekcije te kao pomoćnu tvar sadrže laktozu (mliječni šećer). Zbog načina proizvodnje laktoze, ovi lijekovi mogu sadržavati tragove proteina (bjelančevina) kravljeg mlijeka, zbog čega je PRAC preporučio da se od sada ne smiju primjenjivati u bolesnika alergičnih na kravlje mlijeko ili u kojih se sumnja na tu alergiju. Osim toga, PRAC je preporučio da se u bolesnika koji ove lijekove prime u liječenju alergijskih stanja liječenje mora prekinuti ako se nakon njegove primjene simptomi alergije pogoršaju ili ako se pojave novi simptomi. Nadalje, navedeni lijekovi bit će reformulirani na način da ubuduće neće sadržavati laktozu, čime će se ovaj rizik za bolesnike alergične na kravlje mlijeko u potpunosti ukloniti.
Navedene preporuke uslijedile su nakon ocjene u kojoj je ustanovljeno da laktoza, koja se proizvodi iz kravljeg mlijeka, može sadržavati proteine kravljeg mlijeka. Ovi proteini mogu uzrokovati alergijsku reakciju ako se lijek primijeni u bolesnika koji je alergičan na kravlje mlijeko. To je osobito važno u onih bolesnika koji lijek primaju upravo u liječenju alergijskih stanja, a inače su alergični na kravlje mlijeko jer su oni, upravo zbog pobuđenosti imunološkog sustava u sklopu trenutne alergije zbog koje se liječe, podložniji razvoju dodatne alergijske reakcije na proteine kravljeg mlijeka iz lijeka. U takvim je situacijama teško prepoznati da se radi o dodatnoj alergijskoj reakciji na proteine kravljeg mlijeka iz lijeka, a ne o pogoršanju početnog alergijskog stanja zbog kojeg je lijek primijenjen. To može dovesti do primjene dodatnih doza lijeka, zbog čega se bolesnikovo stanje može dodatno pogoršati.
Alergija na proteine kravljeg mlijeka zahvaća mali postotak populacije (do 30 na 1000 osoba) i ne smije je se zamijeniti s intolerancijom na laktozu, što je odvojeno stanje.
PRAC je zaključio da ne postoji sigurna donja granica količine proteina kravljeg mlijeka koju bi ovi lijekovi smjeli sadržavati kada se primjenjuju u liječenju akutnih alergijskih stanja. S obzirom na to da se ovi lijekovi primjenjuju u liječenju teških alergija u hitnim stanjima, gdje nije uvijek moguće saznati podatke o alergijama koje bolesnik ima, PRAC je zaključio da je najučinkovitiji način da se ovaj rizik u potpunosti ukloni taj da kao pomoćnu tvar više ne sadrže laktozu pa se u njima neće više niti moći naći tragovi proteina kravljeg mlijeka. PRAC je stoga od nositelja odobrenja ovih lijekova zatražio da do sredine 2019. godine predaju zahtjev za izmjenu formulacije lijeka bez laktoze. Lijekovi bez laktoze bit će stavljeni u promet nakon što izmjenu formulacije odobre nacionalne agencije za lijekove država članica Europske unije.
U međuvremenu, informacije o lijeku (sažetak opisa svojstava lijeka i uputa o lijeku) bit će ažurirane, kako bi se uvrstile informacije da se metilprednizoloni koji sadrže laktozu a primjenjuju se u obliku injekcije ne smiju davati u bolesnika alergičnih na proteine kravljeg mlijeka. O navedenom će liječnici biti informirani pisanim putem. Dodatno će na vanjskom i unutarnjem pakiranju lijeka biti jasno naznačeno da se lijek ne smije primjenjivati u bolesnika alergičnih na kravlje mlijeko.
Pakiranja lijeka koja su proizvedena prije nego što ove izmjene sažetka, upute i označivanja stupe na snagu sadrže laktozu te stoga potencijalno i tragove proteina kravljeg mlijeka, a nemaju navedena upozorenja, ali u popisu pomoćnih tvari imaju navedenu laktozu. Takva pakiranja ostat će u prometu kako bi se osigurala opskrba tržišta ovim esencijalnim lijekovima, koji se, osim u liječenju alergijskih stanja, koriste i u liječenju niza teških stanja. Ta stanja, između ostalog, uključuju: edem (oteklinu) mozga, upalu pluća zbog aspiracije želučanog sadržaja i autoimune bolesti kao što su ulcerozni kolitis, Chronova bolest i multipla skleroza.
Preporuke PRAC-a bit će proslijeđene Koordinacijskoj grupi za postupak međusobnog priznavanja i decentralizirani postupak za humane lijekove (CMDh), koja će usvojiti konačni stav. Dodatne informacije, uključujući upute za bolesnike i zdravstvene radnike, bit će objavljene u vrijeme objave mišljenja CMDh-a.
Više o lijekovima
Pregledom su bili obuhvaćeni lijekovi koji sadrže kortikosteroid metilprednizolon a primjenjuju se u obliku injekcije za liječenje simptoma teških alergijskih stanja i različitih upalnih stanja. Specifično, pregledom su bile obuhvaćene samo one jačine lijekova koje sadrže laktozu (mliječni šećer). Laktoza se proizvodi iz kravljeg mlijeka, zbog čega može sadržavati tragove proteina kravljeg mlijeka. Ovi lijekovi su nacionalnim postupcima odobreni za primjenu u obliku injekcije u venu ili mišić te su u EU-u dostupni niz godina pod različitim nazivima, uključujući Solu-Medrol. Drugi slični lijekovi koji ne sadrže laktozu iz kravljeg mlijeka su također široko dostupni.
Kortikosteroidi su protuupalni lijekovi koji se koriste za kontrolu prekomjerne aktivnosti imunološkog sustava (koji je prirodna obrana tijela), koja se javlja primjerice u alergijskih stanja.
U Republici Hrvatskoj ovom ocjenom je obuhvaćen jedino lijek Solu-Medrol 40 mg prašak i otapalo za otopinu za injekciju. Druge jačine ovog lijeka ne sadrže laktozu te stoga ne mogu sadržavati tragove proteina kravljeg mlijeka, stoga nisu obuhvaćene ovom ocjenom. Također, svi drugi metilprednizoloni za primjenu u obliku injekcije odobreni u Republici Hrvatskoj ne sadrže laktozu i nisu obuhvaćeni ovom ocjenom.
Više o postupku
Ocjena lijekova koji sadrže laktozu iz kravljeg mlijeka a primjenjuju se u obliku injekcije za liječenje akutnih alergijskih reakcija, započela je u studenom 2016. godine na zahtjev Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), prema čl. 31. Direktive 2001/83/EZ. Ovo je prvi arbitražni postupak koji je HALMED pokrenuo od ulaska u Europsku uniju, temeljem prijava sumnji na nuspojave lijekova koje su se dogodile u Republici Hrvatskoj. Arbitražni postupak za lijekove pokreće se za značajna i kompleksna pitanja sigurnosti primjene ili omjera koristi i rizika nekog lijeka ili skupine lijekova, a postupak se provodi s ciljem postizanja pravovremenog i harmoniziranog ishoda, koji je primjenjiv i obvezujuć u svim državama članicama Europske unije.
Ocjenu je provelo Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC), odgovorno za ocjenu sigurnosnih pitanja koja se odnose na lijekove za liječenje ljudi, koje će donijeti niz preporuka. Preporuke PRAC-a bit će proslijeđene Koordinacijskoj grupi za postupak međusobnog priznavanja i decentralizirani postupak za humane lijekove (CMDh), koja će usvojiti konačan stav. CMDh je tijelo koje predstavlja države članice Europske unije te Island, Lihtenštajn i Norvešku. Odgovorno je za osiguravanje usklađenih sigurnosnih standarda za lijekove odobrene nacionalnim postupcima širom EU-a.
